Život uz prirodu


Reljef đurđevačke Podravine dijeli se na Bilogoru i Podravsku nizinu. Nizinski dio Podravine oko Đurđevca sastoji se od aluvijalne ravni, pješčare i dviju plejstocenskih terasa. Na njihovom kontaktu smješten je današnji Đurđevac. On je u prirodno-znanstvenom svijetu poznat po svojoj geomorfološkoj znamenitosti Đurđevačkim pijescima i dio naselja je  izgrađeno na pijesku tog geomorfološkog fenomena.

Na plodnim terasama smještena su najveća naselja Podravine, prometnice i poljoprivredne površine. Sjeverno i sjeveroistočno od Đurđevca proteže se korito rijeke Drave koja je osnovno geografsko obilježje ovog kraja. Ovo je kraj bogat vodotocima, umjetnim jezerima, barama i vlažnim staništima. Samo desetak kilometara od Đurđevca nalazi se rijeka Drava sa svojim brojnim rukavcima i mrtvajama.

starigradgorice (1)Ovo je prijelazno područje umjereno semihumidne u stepskoaridnu panonsku klimatsku zonu gdje se, osim utjecaja opće cirkulacije karakteristične za ove geografske širine, osjeća jak modifikatorski utjecaj niske Panonske nizine i velikog planinskog sustava Alpa i Dinarida, koji donekle slabe utjecaj Atlantskog oceana, a osobito Sredozemnog mora. Čitave zime ovdje je prisutan hladan zrak, tako da ovdje dolazi do izražaja svježa umjereno kontinentalna klima s dosta izraženim ekstremnim vrijednostima pojedinih klimatskih elemenata.

Velika raznolikost u sastavu podloge na malom prostoru oko Đurđevca  i velika antropogena aktivnost utjecali su na biljni pokrov ovog kraja. Šume se danas prostiru na obroncima Bilogore, na Peskima i na vlažnim berečnim područjima prema Dravi. Na blažim padinama Bilogore i obroncima prevladava miješana šuma hrasta kitnjaka i običnog graba (Querco-Carpinetum croaticum). Zbog mnoštva biljnih vrsta ova šuma spada u naše najljepše i najatraktivnije šume. U višim područjima ovu asocijaciju potisnula je bukova šuma (Fagetum croaticum), koja se čak spustila na visinu ispod 160 metara, osobito na strmijim i sjeveru eksponiranim padinama.

Najzanimljivija je vegetacija na Đurđevečkim Peskima. Tu ima oko 130 biljnih vrsta. One na ovim staništima grade osebujnu biljnu zajednicu trave gladice i vlasulje bradice (Corynephreto-Fastecetum vaginatae croaticum). Za ovo područje karakteristično je da se tu sastaju florni zastupnici Srednje Europe sa panonskom florom. Ovdje se susreću panonski - vlasulja bradica (Festuca vaginata), Pontsko-sarmatski-pjeskoviti trputac (Plantago indica), mediteranski i eurosibirski florni elemenat.

Za razliku od drugih pješčanih područja Panonske nizine tu imamo Baltičkih flornih elemenata, od kojih je  najpoznatija majčina dušica pješčarka (Thymus serpyllum ), i Subatlantskih flornih elemenata. Tipični predstavnik te skupine biljaka je zečjak (Cytisus scoporius), koji je ovdje umjetno posađen. Dio peski je 1963. godine proglašen specijalnim geografsko-botaničkim rezervatom (20 ha), a 1995. godine 100 hektara stare borove šume proglašeno je park šumom.

rodepustinjaGeografsko-botanički rezervat Đurđevački peski bio je ostavljen da se vidi što će se događati sa pješčanom površinom. Danas je najveća površina Peski pokrivena šumom bagrema, crnog i bijelog bora. U vlažnom aluvijalnom području najraširenija je miješana šuma hrasta lužnjaka i običnog graba (Carpino betuli-Quercetum roboris). Šumu poljskog jasena nalazimo na niskim plavljenim mjestima s visokom podzemnom vodom, takav primjer je Svjetla Pruga kod Severovaca. Šumski rezervat Crni Jarci proglašen je 1965. godine, na površini od 130 hektara. To je šuma crne johe (Alnus glutinosa) s dugoklasim šašom,  koja predstavlja reliktnu zajednicu koja se od vremena ledenih doba sačuvala sve do danas.

Životinjski svijet je bogat i predstavlja atrakciju. Tu nalazimo fazane, jarebice, divlje patke, srndaće, zečeve, te bogat riblji svijet.

Ovaj dio Podravine predstavlja svojim pejsažom raj za oči: Bilogora, terase, Peski i aluvijalna nizina Drave. Najsjeverniji obronci Bilogore potpuno su promijenjeni antropogenim djelovanjem. Danas umjesto nekadašnjih šuma na tim prisojnim obroncima nalazimo vinograde i voćnjake, koji su prvobitnu vegetaciju potisnuli dublje u Bilogoru. Plejstocenske terase predstavljaju glavnu žitnicu ovog kraja, što znači da je ovdje prvobitni biljni pokrov nestao.

Zbog velike rasparceliranosti poljoprivrednog zemljišta, ekstenzivne poljoprivredne proizvodnje u prošlosti, kao posljedicu danas imamo međe i bivše pašnjačke površine, obrasle šumskom ili šikarastom vegetacijom. Ova pojava pridonosi pitoresknosti ovog dijela Podravine. Livade iza Starog Grada danas predstavljaju jedini dio bar djelomično sačuvanih autohtonih bereka u prostoru naselja Đurđevac i zajedno sa starom tvrđavom čine jedinstveni pejsaž.

dravadrava2Rijeka Drava svojom nemirnom čudi i hirovitošću predstavlja najveću prirodno-geografsku vrijednost ovog kraja. Uzvodno od ovog područja rijeka Drava je (područje oko Varaždina u Republici Hrvatsko, cijelim tokom u Republici Sloveniji I Austriji) izgradnjom kompleksa hidroelektrana izgubila svoje prirodne karakteristike. Ovo je područje srednjeg toka gdje je ona nemirna, brza, meandrira i usijeca se u svoje korito.