Dječji vrtić Maslačak: vježbe za poticanje ranog jezično – govornog razvoja kod djece


Utorak, 19. svibnja 2020.

Razvoj dječjeg govora je vrlo složen proces koji se odvija pod utjecajem različitih čimbenika. Stoga je Antonija Vranić, logoped Dječjeg vrtića Maslačak pripremila zanimljiv tekst i vježbe koji će pomoći mnogim roditeljima u radu s njihovom djecom i razvoju njihovog govora.

Preduvjeti za razvoj govora su: uredno razvijeni govorni organi, uredan sluh, uredan intelektualni razvoj i poticajno okruženje.

Obitelj je najbliže i najprirodnije okruženje djeteta, i zato ima najveću ulogu u procesu razvoja djetetova govora. Razvoj jezika i govora odvija se po predvidivim etapama. Ipak, svako dijete je jedinstveno te ima svoj individualni tempo razvoja. Važno je napomenuti da bi dijete počelo govoriti, ono najprije treba pokazati razumijevanje riječi kojih čuje i koje ga okružuju.

Oko prve godine, dijete progovara svoju prvu riječ, i time ulazi u jezično razdoblje. Nakon pojave prve riječi, rječnik brzo raste i dijete počinje usvajati jezična pravila.

Obično djeca jezik usvajaju lako, s ugodom i bez napora kroz svakodnevne aktivnosti. Ako to nije tako, ulazimo u kontinuum različitih odstupanja u razvoju jezika: od blažih, kada se samo pojačanom stimulacijom može uspješno djelovati na razvoj jezika i govora kod djeteta, do težih, koji zahtijevaju provođenje ciljanih vježbi za korekciju nastalih poremećaja.

Poneka djeca uspiju nadoknaditi to rano zaostajanje. No, svakako je bitno procijeniti je li riječ samo o kašnjenju u jezično-govornom razvoju kao individualnoj karakteristici djeteta, ili o pravom poremećaju.

Neki od savjeta kako poticati rani jezično-govorni razvoj:

  • Poštujte i prihvaćajte djetetov interes
  • Provjeravajte razumije li dijete što mu se govori, ako je potrebno, pojednostavite govor, ponovite, govorite sporije
  • Potičite i izazivajte djetetovo spontano glasanje kad god je moguće (npr. Auto ide brrr; Jako nam je fini ručak, mmm, njam njam…)
  • Potičite upotrebu gesti, ako dijete još ne govori (geste „daj“, „pa-pa“, geste za jesti, piti)
  • Ne ispravljajte dijete i ne inzistirajte da suhoparno, „ko papagaj“, ponavlja za Vama (samo ponovite ispravno)
  • Puno ponavljajte pojedine riječi u različitim oblicima bez obzira na to što ih dijete još ne upotrebljava (npr. lopta, lopte, loptama, loptu…/To je lopta. Vidi kolike lopte. Idemo se igrati loptama. Daj mi malu loptu.)
  • Govorite ispravno djetetu. Budite dobar govorni model. Nemojte mu tepati.
  • Razgovarajte s djetetom o svemu što trenutačno radite s njim.
  • Imenujte: dijelove tijela (na djetetu, sebi), osobe, igračke, odjeću, hranu, pribor za jelo…
  • Dok zajedno listate slikovnicu ili gledate crtić, imenujte likove, opisujte likove, opisujte slike, prepričavajte događaje, potičite dijete da i ono imenuje, da prepričava prošle događaje, priča o budućim događajima.
  • Zajedno s djetetom crtajte, bojite, modelirajte, potičite finu motoriku šake i prstiju.
  • Pjevajte, plešite i plješćite zajedno s djetetom. Na kraju stiha pričekajte, dajte djetetu priliku da završi stih.
  • Bavite se raznim tjelesnim i sportskim aktivnostima.
  • Uključite dijete u svoje dnevne aktivnosti.

Uočite ono što dijete može i u čemu je spretno te na tome gradite zajedničku igru i gradite nove poticaje. Važno je da budete pri tome razigrani, veseli, smiješni, nespretni… jer ćete tako najlakše pridobiti i zadržati djetetovu pažnju.

Antonija Vranić, mag.logoped.

Foto: epodravina.hr