Izložba “Ususret Božiću” đurđevačkih umjetnika

U petak, 20. prosinca, u Galeriji Stari grad u večernjim satima okupila se  publika na 190- toj izložbi od 1992. godine, od kada je osnovan Centar za kulturu Đurđevac.

O izložbi, te tradiciji likovnosti u Đurđevcu govorila je ravnateljica Centra za kulturu Edita Janković Hapavel i Zdravko Šabarić koji se osvrnuo na djelovanje nekadašnjeg Likovnog udruženja. Publici je, kao i svaki put, priređen glazbeni ugođaj i to ovaj put cjelovečernji koncert nakon otvorenja izložbe, kantautora Darka Marića na gitari, te njegovih gostiju gostiju Darie Kopričanec i Karla Benka.

Ravnateljica Centra za kulturu Edita Janković Hapavel istaknula je kako se na muzejski način željelo podijeliti radost nadolazećih blagdana s đurđevačkim autorima, onima koji su manje ili više prisutni u likovnom miljeu. Valja podsjetiti i ovom prilikom da u đurđevačkoj likovnoj sredini postoji tradicija okupljanja umjetnika još od vremena Likovnog udruženja umjetnika koje je temelj današnje Galerije Stari grad. U svojih petnaest godina djelovanja Udruženje je postupno prestalo s djelovanjem nakon čega su članovi nastavili sa svojim individualnim izričajem. Jaka likovna upečatljivost podravskog areala, osobito fenomen naive iznjedrili su zaslužna imena ovog kruga. Od starije generacije svako treba spomenuti jednog od najznačajnijih slikara, crtača naive, Peru Topljaka čiji počeci likovnog izražavanja leže na poukama đurđevačkog slikara Ivana Tomerlina (1920.-2002.). Dugi likovni staž, te prisutnost na likovnoj sceni, uglavnom lokalnoj, pripada Petru Petroviću koji u središte svojih kompozicija stavlja zanimljive i originalne motive, zaboravljenih običaja. Ostali pripadnici nekadašnjeg Likovnog udruženja su Zdravko Šabarić, Dragutin Bešenić, Đuro Zvonar, Marijan Štimac, Damir Barberić, Željko Car.

Svoje akvarelističke impresije Franjo Mihočka razvija u prepoznatljiv i svojstven mu likovni ispis. Sjene u svetoj noći, gotovo minijaturna su tri kralja koji su na putu da se poklone rođenom Isusu. Vladimir Mlinjarić postiže u transparentnom plavetnilu akvarela zimski krajobraz u pet slika. Đurđica Franjić svoju likovnu poetiku gradi uglavnom kroz krajolike i mrtve prirode, a jednom od njih, Božićnicama na dar predstavlja se za ovu prigodu. Nekima je slikarstvo postalo izazovom u kasnijoj životnoj dobi. To se upravo desilo s Đurom Škurdijom, koji  vrlo pedantno, realistički oslikava svoje božićnice sa pšenicom na stolu.

Od mlađe generacije koji uz svoj rad u pedagoškim obrazovnim ustanovma njeguju i odmak u slikarstvo treba spomenuti Renatu Kovačić i njezine pastelne kompozicije, kreativnog Zorana Vidakovića, Ivanu Kranželić koji čine odmak od uobičajenih likovnih interpretacija i stavljaju prevagu u korist vrlo domišljatih i inspirativnih umjetničkih uradaka kombiniranih tehnika gdje stojimo čvrsto na tlu čiste likovnosti. Tu je i vrlo kreativna Andreja Živko, s već izgrađenim prepoznatljivim slikarskim ispisom koja je uronila u svijet ilustrativnih načina interpretacije, blizak dječjem načinu izražavanja. Keramičarka Eleonora Grgac, na visokoj razini umjetničkog izražavanja, tehničke dotjeranosti u glaziranoj terakoti dala je đurđevačkoj sredini jedan važan doprinos prepoznatljivosti u ovom segmentu osobito kroz ciklus pijevaca kao zanimljivog turističkog suvenira, te inih drugih. Na tom tragu,  razvija se i keramičarka Ivana Hadžija posvetivši se i profesionalno keramici, a ovom prilikom prilagođenom temom Sveta obitelj. Slikarski uradci na tanjuru s motivima cvijeća i motivima tekstilnog rukotvorstva ponovno oživljavaju na tanjurima Anđele Lenhard Antolin koja plijeni pažnju svojim inspirativnim duhom i njihovom neponovljivošću.

Unutar izložbenih galerijskih programa posebno mjesto zauzima fotografija koja je kod pojedinaca uz prestižne i renomirane titule i statuse dobila i nekolicina fotografa Fotokluba Drava iz Đurđevca kojemu je i ova Galerija bila potpora i domaćin u realizaciji mnogobrojnih likovnih domaćih i inozemnih izložbi zahvaljujući entuzijazmu Krunoslava Heidlera, predsjednika kluba, te pojedinih članova. Ovdje i ovom prilikom ističu se uz njega Božica Radinović, Željko Car, Josip Tomica i Mato Zeman.

I na kraju treba reći da ovu izložbu treba shvatiti kao vid revijalnog nastupa i podsjećanje da đurđevačka sredina ima kontinuitet likovnog izražavanja u kojem su neki od umjetnika doprinijeli prepoznavanju svoje sredine i svog grada u drugim sredinama. I zato im hvala.