Akcija “Vlak je uvijek brži” i u Đurđevcu

Osam vrlo opasnih susreta s vlakom i branicima na zaštićenom pružnom prijelazu u đurđevačkoj Vinogradskoj ulici u proteklih 12 mjeseci i već tri u ovoj godini, veliki su razlozi da su predstavnici HŽ jučer upravo na tom frekfentnom, goričarskom pružnom prijelazu s našim policajcima odradili preventivno edukativnu akciju „Vlak je uvijek brži“. Vozači, biciklisti i pješaci koji su prelazili preko pruge upozoreni su da prije svega moraju poštivati prometne znakove i prometnu signalizaciju, a uz su im podijeljeni i prigodni pokloni.     Člana Uprave HŽ Nikolu Ljubana  i njegove suradnike prije akcije je primio i gradonačelnik S.Gračan koji se pridružio akciji na pružnom prijelazu i razgovorima oko budućega uređenja pješačkoga prijelaza preko pruge. –Moram još  jednom potvrditi da zatvaranja kolodvora u Đurđevcu neće biti, ali će biti određenih pomicanja u budućem voznom redu da bolje odgovara studentima i đacima-putnicima. Pruga Osijek-Varaždin za HŽ i državu je vrlo važna, a đurđevačkom Željezničkom kolodvoru predstoji tehnološka modernizacija, kao i uređenje pješačkoga prijelaza preko pruge. Osim toga vjerujemo da će dobro završiti i prodaja NatureAgro, silosi su tu, pa će biti i teretnog prometa, rekao nam je član Uprave HŽ, N.Ljuban. Inače, u Koprivničko-križevačkoj županiji postoji 91 željezničko-cestovni prijelaz. Od 2007. do svibnja 2012. na željezničko-cestovnim prijelazima u toj županiji dogodilo se 12 nesreća, u kojima je jedna osoba teže i jedna osoba lakše ozlijeđena. Materijalna šteta iznosi 200.950,23 kuna. U navedenom periodu nesavjesni vozači 149 puta su lomili polubranike i branike. Društva u sklopu HŽ-ova holdinga uključena su i u međunarodne akcije sigurnosti na željezničko-cestovnim prijelazima (UIC – ILCAD – Međunarodni dan svjesnosti o opasnostima na željezničko-cestovnim prijelazima). Akcija Vlak je uvijek brži traje od svibnja do studenoga 2012. godine. Hrvatske željeznice pokrenule su 2000. preventivno-edukativnu akciju Vlak je uvijek brži. Cilj te akcije jest upozoriti sve sudionike u prometu na opasnosti neopreznog prelaženja željezničko-cestovnih prijelaza (ŽCP). Pokrovitelj akcije je Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture. Podaci pokazuju da je u većini slučajeva uzrok nesreće nesmotrenost vozača cestovnih vozila, motociklista ili pješaka koji neoprezno prelaze prugu i ne poštuju signalizaciju. Dosadašnja međunarodna praksa pokazala je da je najučinkovitiji način promjene ponašanja i smanjivanja broja nesreća i nezgoda na ŽCP-ovima izobrazba sudionika u prometu, naglašavanje rizika i upozoravanje na potencijalne posljedice nepoštivanja osnovnih prometnih pravila. Sudionici u prometu koji zanemaruju prometna pravila uzrokuju, uz vidljivu fizičku štetu, psihičke, socijalne i financijske posljedice kao što su gubitak člana obitelji, posttraumatski stres kod strojovođe, vozača, putnika, žrtava i očevidaca, a da ne govorimo o prekidu prometa i kašnjenjima u željezničkom i cestovnom prometu. Prema postojećoj signalizaciji vlak uvijek ima prednost pa je moguće govoriti samo o tome da je cestovno vozilo podletjelo pod vlak ili naletjelo na vlak, a ne obrnuto. Pri prelasku pruge neophodno je povećati oprez i poštivati prometnu signalizaciju, odnosno neophodno je zaustaviti se pred željezničko-cestovnim prijelazom, poštivati crveno treperavo svjetlo, prodorni zvučni signal i spuštene polubranike, a na prijelazima bez uređaja poštivati Andrijin križ i znak »STOP«, jer vlak je uvijek brži te ima dug zaustavni put (od 500 do 1500 metara). Osobito se to odnosi na vozače cestovnih vozila koji često pogrešno procjenjuju brzinu i udaljenost vlaka od prijelaza, pritom zanemarujući prometne propise i znakove, te svojom nesmotrenošću uzrokuju nesreće. Na mreži pruga Hrvatskih željeznica postoji 1 541 željezničko-cestovni prijelaz. Svi su osigurani na jedan od zakonom propisanih načina: - cestovnim prometnim znakovima (Andrijin križ i znak »STOP«) oko 70%, a - svjetlosno-zvučnom signalizacijom i polubranicima/branicima oko 30%. Sigurnosna razina na željezničko-cestovnom prijelazu ovisi o kategoriji pruge i kategoriji ceste koja prelazi preko pruge te frekventnosti prometa. U 2011. na željezničko-cestovnim prijelazima na hrvatskoj pružnoj mreži dogodilo se ukupno 47 nesreća, u kojima je 15 osoba smrtno stradalo, a 8 je bilo teže ozlijeđeno. Slomljena su 572 polubranika/branika (pri naletu cestovnog vozila na spuštene polubranike), pri čemu je počinjena velika materijalna šteta (procjenjuje se na više od 1,5 milijuna kuna) i dodatno je ugrožena sigurnost prometa. U prva četiri mjeseca 2012. na željezničko-cestovnim prijelazima dogodilo se 14 nesreća, u kojima su smrtno stradale četiri osobe, a dvije su teže ozlijeđene. Slomljeno je čak 180 polubranika/branika. Društva u sklopu HŽ-ova holdinga uključena su i u međunarodne akcije sigurnosti na željezničko-cestovnim prijelazima (UIC – ILCAD – Međunarodni dan svjesnosti o opasnostima na željezničko-cestovnim prijelazima). Akcija Vlak je uvijek brži traje od svibnja do studenoga 2012. godine.