Đurđevačko arheološko blago na stručnoj valorizaciji

Arheologinja, specijalista za pečnjake, Ivana Škiljan, viša kustosica u Muzeju hrvatskog Zagorja, ovo ljetno vrijeme bavi se s đurđevačkim arheološkim nalazima. - Radi se o prvoj stručnoj valorizaciji dijela kamenih fragmenata i keramike, koji su 80-tih godina prošloga stoljeća otkopani oko Staroga grada, a koje sam nakon 20 godina „čuvanja“ pronašla u paučini i prašini tavana zgrade gradske uprave, pojašnjava Edita Janković Hapavel, viša kustosica Galerije Stari grad i ravnateljica Centra za kulturu.     Prva veća arheološka iskapanja obavljena su oko Straoga grada 1986. godine, ali od tada pronađeni artefakti nikada nisu bili nikada temeljito i stručno obrađeni. Bili su evidentirani i spremljeni na tavan Gradskoga poglavarstva. Budući da dobar dio iz evidentiranog materijala nedostaje pretpostavlja se da je završio u privatnim arheološkim (goričkim) zbirkama tadašnjih zaljubljenika u đurđevačke iskopine.  - Zamjetnu pomoć pri uvidu u stanje pronađenog materijala dala nam je svojedobno i dr. Tatjana Tkalčec, koje je utvrdila da ima fragmenata kasno gotičkih pečnjaka, te keramike iz vremena renesanse, pa vjerujemo da ćemo nakon stručne valorizacije arheologinje I. Škiljan dobiti i službenu potvrdu za to, rekla je E. Janković Hapavel. Ravnateljica se uz to zahvalila poznatoj arheologinji na stručnom angažmanu oko đurđevačkih arheoloških nalaza, jer to za Đurđevac radi iz stručnih i prijateljskih pobuda. Valja naglasiti da tih 80-tih godina nisu završila do kraja arheloška iskapanja oko staroga grada. - Istočni dio, gdje je nekada bila kuglana, a sad je drvena pozornica i ostaci bedema, nije uopće arheološki istažen. Ne bez razloga nastavak istraživanja predložila je i tadašnja ekipa hrvatskih arheoloških stručnjaka, a i naše arheologinje sada vjeruju da bi se na tom dijelu moglo naći pravo arheološko bogatstvo. Ostaje nam obveza da ono ne ostane zakopano pod zemljom jer je vrednije kad je otkopano. Budući da Grad Đurđevac nema novaca za nova arheološka istraživanja, vjerujem da ćemo preko projekta uređenja okoliša đurđevačke utvrde, doći do europskih novaca, a time i do arheološkog blaga koje je ukopano oko Staroga grada, zaključila je E. J. Hapavel.