O problemima u Stiski sa saborskim zastupnikom Veljkom Kajtazijem

Uz dodatne napore Vijeća i svih subjekata treba poboljšati sigurnosno stanje u romskom naselju Stiska, preventivno djelovati, te poduzimati sve potrebne radnje da se do zakonski određenoga roka objekati u Stiski legaliziraju, a pri tom zajednički djelovati u izradi projekata i njihovom kandidiranju na EU fondove, osnovni su zaključci sastanka Vijeća za prevenciju Grada Đurđevca, kojem je, na inicijativu gradonačelnika Slavka Gračana bio prisutan i Veljko Kajtazi, saborski zastupnik nacionalnih manjina sa svojim savjetnikom.     Sastanak Vijeća sa saborskim zastupnikom nacionalnih manjina Veljkom Kajtazijem, gradonačelnik je inicirao nakon zakonske potrebe osnivanja Vijeća za nacionalne manjine u Gradu Đurđevcu, a što je obveza nakon što je posljednji popis stanovništa pokazao da se polovica stanovnika Stiske, preko 300 njih, izjasnilo da su Romi. Blizina roka za legalizaciju najvećeg broja objekata u Stiski, potreba izrade projekata za EU fondove, te pogoršano sigurnosno stanje i sve češće javljanje nasilja u Stiski, bio je dodatni povod Gračanu da inicira Vijeće za prevenciju, te da na sastanku sa saborskim zastupnikom V. Kajtazijem okupi predstavnike Roma Grada Đurđevca i Koprivničko-križevačke županije, s predstavnicima gradskih i županijskih instuticijama koje surađuju i brinu o romskoj manjini.     Predsjednica Županijske skupštine Koprivničko-križevačke županije Milica Fuček je naglasila kako je trenutna brojnost Roma važno polazište za kandidiranje projekata prema fondovima EU i RH, a posebice onih važnih za omogućavanje socijalizacije Roma i izgradnju komunalne infrastrukture za područje gdje žive, te mogućnosti otvaranja obrta i samozapošljavanja unutar njihovih naselja. Naglasila je kako bi to ubrzalo socijalizaciju Roma u društvo, a vezano uz legalizaciju objekata je predložila da se formira tim s predstavnicima Roma i Grada, kako bi se lakše prikupljali podaci potrebni za postupak legalizacije. O Sigurnosnoj situaciji u naselju Stiska govorio je član gradskog Vijeća za prevenciju, načelnik PP Đurđevac Krunoslav Karas, koji je skup podrobno informirao o sve više kaznenih djela zapuštanja i zanemarivanja djece ili maloljetnih osoba, nasilničkih ponašanja u romskim obiteljima, lihvarenje u naselju i sveprisutnost alkoholizma koji generira sekundarni kriminalitet. Naglasio je da je najveći problem za građane uznemiravanje prilikom prolaska vozilom uz naselje Stiska, što je rezultiralo pokušajem ubojstva, zatim iznuđivanje novaca uz prijetnju fizičkog napada u OŠ, te istakao da je zbog toga stanje sigurnosti u gradu Đurđevcu zabrinjavajuću i da je potrebno poduzeti maksimalno potrebne mjere kako bi se takvo stanje zaustavilo. Osvrnuo se na visok postotak (80%) razrješenosti kaznenih djela i otkrivanju počinitelja kaznenih djela u PP, te zaključio da je potreban dodatni napor svih subjekata koji posredno ili neposredno utječu na stanje sigurnosti,  kako bi ono bilo bolje nego što je sada. Saborski zastupnik nacionalnih manjina Veljko Kajtazi nije zadovoljan takvim stanjem u Stiski, ali ni angažiranjem njegovih stanovnika vezanim uz rješavanje problema i položaja Roma, pa je predložio da se razmotriti mogućnost uvođenja redara u naselju Stiska koji bi djelovao na očuvanju reda i mira u naselju, te najavio da će se svakako osnovati Romsko nacionalno vijeće koje bi omogućavalo da romska nacionalna manjina ostvari sva prava koja im pripadaju. Prioritet bi trebao biti kao i lani obrazovanje mladih Roma, naglasio je V. Kajtazi, a vezano uz ovogodišnji prioritet, problematiku legalizacija bespravno izgrađenih objekata u Stiski, Kajtazi se založio za zajedničko djelovanje kako bi se iskoristile sve mogućnosti koje se nude za ostvarivanje financijska sredstva za te potrebe. Predsjednica Vijeća za prevenciju i zamjenica gradonačelnika Marijana Markešić je istakla da je svrha Vijeća za prevenciju da ukaže na neki problem, a ne da ga rješava, dok je članica Vijeća i ravnateljica Centra za socijalnu skrb Đurđevac Katarina Birta naglasila je kako je potrebno da i Romi mijenjaju način razmišljanja, odnosno potrebno je kod njih razvijati odgovornost kako prema obitelji i djeci tako i prema osiguranju osnovnih životnih potreba. Centar za socijalnu skrb Đurđevac mjesečno čak 80 posto materijalnih sredstva pomoći za uzdržavanje dodijeljuje stanovnicima Stiske, da im je pruženo 80 posto  usluga preko obiteljsko-pravne zaštite (smještaj djece, usluge oko nasilja u obitelji), ali i da se čak 80 posto dežurstava Centra za socijalnu skrb odnosi na naselje Stiska. Član Vijeća za prevenciju i tajnik Udruge hrvatskih Roma katolika - Bajaša Mario-Max Slaviček smatra da su tu dva ključna problema. Prvi je vezan uz popis stanovništva u kojem nisu evidentirane sve osobe iz Stiska (zatvor, udomiteljske obitelji) pa će tražiti nadopunu, a drugi je vezan uz sedam obitelji iz naselja koji stalno rade probleme. Jedan od uzročnika ovakve situacije je i nezaposlenost, rekao je M. Slaviček i založio se za uređenje komunalne infrastrukture u naselju, te istaknuo da je pri Pučkom otvorenom učilištu u KC upisano 32 Roma od kojih je 9 završilo školu, a da Udruga Roma, u zakonskim okvirima, pokušava ostvariti što bolje rezultate i sudjelovati u što više aktivnosti za poboljšanje položaja Roma u Đurđevcu. Ravnatelj OŠ Đurđevac Marijan Vinković je podsjetio da od 720 učenika, 102 učenika su Romi, da ih sve više završava OŠ i sudjeluje u školskim aktivnostima. Žao mu je da do sada nije uspjela realizacija zapošljavanja romskog pomagača u nastavi, te što je sve više neprimjerenog ponašanja, nedolazaka u školu i krađa, dok je pozitivnim ocijenio odaziv romskih roditelja pri pokušaju rješavanja problema. Gradonačelnik Gračan i Član Vijeća za prevenciju, pedagog OŠ Nikola Vuković su zalažu i dalje za romske pomagače u nastavi, a Vuković je uz to precizirao da od 102 učenika Roma devet ne dolazi u školu, dok jedan učenik dnevno maltretira razred, učitelje i učenike, a naročito učenike Rome. O problemima s kojima se svakodnevno susreću Komunalije usluge, u obavljanju svojih djelatnosti, govorila je Zrinka Hodić. Napomenula je kako stanovnici naselja Stiska ne poštuju pravila koja je odredila tvrtka, pa tako i dalje odlažu komunalni otpad u većim količinama od dopuštenog, kopaju po kantama, prevrću zelene otoke, neovlašteno ulaze na odlagalište, vrijeđaju radnike, na što je V. Kajtazi predložio da je za rješavanje ovih problema najbolje uvođenje redara u naselje. Istaknuti su i dobri prijemjeri Roma koji su zapošljavani preko javnih radova. Pročelnik Upravnog odjela za pripremu projekata i razvoj Grada Đurđevca Martin Mahović je ocijenio da su javni radovi „Romi za ljepši Grad“ kojima je svrha socijalizacija Roma uz osiguranje financijskih sredstava i Javni radovi za romske pomagače u gradskim ustanovama dali dobre rezultate. Osvrnuo se na projekt edukacije cjeloživotnog osiguranja kojem je cilj bilo osposobljavanje Roma za rad, što je rezultiralo radom dva romska pomagača s djecom u vrtiću i u OŠ. Saborski zastupnik V. Kajtazi je pri tom predložio da bi bilo važno da se angažira koordinator za formiranje baze podataka o Romima, kako bi mogli sudjelovati u javnim radovima, te u aktivnostima vezanim uz školstvo i ostale potrebne slučajeve. Puno se rasprave vodilo i oko legalizacije objekata u Stiski u kojoj je prema informaciji pročelnika Upravnog odjela za prostorno planiranje, investicije i komunalno gospodarstvo Dejana Đuda, a prema podacima Geoportala potrebno legalizirati 85 objekata, jer je samo 15 objekata ucrtano i legalno. Istaknuo je da je otprilike 15 objekata na zemljištu HŠ, te da bi legalizacija za takve objekte iznosila oko 20.000,00 kuna (uključujući geodetske poslove, naknade koje određuje država, komunalni i vodni doprinos, te projektant). Naglasio je također, da se kompletna komunalna naknada ne naplaćuje ni za jedan objekt u naselju, upravo zbog socijalnih problema stanovnika. Gradonačelnik Gračan je pri tom pojasio da je plaćanje komunalnog doprinosa najniža stavka koja se mora platiti prilikom legalizacije objekta. Naselje Stiska nalazi se u gradu Đurđevcu u zoni II. a u pripremi je izmjena Odluke o komunalnom doprinosu, najavio je gradonačelnik, kako bi se naknada za komunalni doprinos smanjila u svim zonama za 50 posto i to samo za nelegalno izgrađene objekte kako bi se pomoglo građanima pri legalizaciji objekata. Nada se da će se preko Fonda za legalizaciju objekata namijenjenom za manjinsku zajednicu – sredstva fondova Europske unije, moći nešto dobiti i za Stisku. V. Kajtazi je, kaže, u razgovoru s ministrom I. Vrdoljakom doznao da nije problem na čijoj su zemlji građeni objekti u kojima žive Romi već da je za legalizaciju takvih objekata bitno predati papire, a da će se sve daljnje aktivnosti rješavati tijekom postupka, pri čemu je zatražena pomoć pri rješavanju postupka legalizacije. Članovi Vijeća za prevenciju Grada Đurđevac sa manjinskim saborskim zastupnikom V. Kajtazijem razgovarali su i o problematici ostvarivanja prava iz socijalne skrbi.