„Opis i Rječnik đurđevečkoga govora“ predstavljen Đurđevčanima

„Imamo ga!“, rekla je na početku svečane promocije „Opis i Rječnik đurđevečkoga govora“, Anica Šabarić, ravnateljica Gradske knjižnice, koja je za ovo kapitalno djelo dijalektalne leksikografije i veliki nakladnički projekt Gradske knjižnice organizatorski puno učinila da on ugleda svijetlo dana.           O gotovo 20-to godišnjem autorskim, istraživačkom i zapisivačkom radu Vladimira Miholeka na Rječniku, kojega bi, kako je to uz čestitke autorima, poželio gradonačelnik S.Gračan, trebala imati svaka đurđevačka obitelj, o njegovoj veličini, razlikovnosti u odnosu na druge kajkavske govore, te mukotrpnom trogodišnjem radu na leksikografskoj obradi govorila je suautorica  dr.sc.Jela Maresić, upraviteljica Zavoda za lingvistička istraživanja HAZU. Recenzentica, prof.dr.sc. Mira Menac-Mihalić je naglasila da je njegovoj vrijednosti i veličini najviše pridonio zajednički rad izvornog govornika, Miholeka, i izvrsnog stručnjaka kakva je dr.sc.Jela Maresić. Đurđevčanin, prof.dr.sc.Velimir Piškorec je naglasio da je Rječnik potvrda đurđevačkoga identiteta i kruna svega dosadašnjeg rada na đurđevačkoj kajkavštini, koji je začeo i poticao  još Đuka Tomerlin-Picok, a nastavili brojni Đurđevčani pišući i govoreći ovim živim jezikom. Skroman i ne pretjerano rječit, autor V. Miholek koji je u Rječniku ostavio budućim generacijama za učenje, a sadašnjim na podsjećanje 13.500 riječi, kratko je rekao da je to bio obiman posao koji uz rječnik ima i jednu posebnost koja ga izdvaja od drugih rječnika. U dodatku je, naime,  Miholek sakupio i protumačio kajkavske poslovice, brojalice, rugalice i uzrečice u stihovima Njima se, u svojem stilu, uz mali povijesni pregled izdavanja rječnika, pozabavio i gost, bibliofil i glumac Vid Balog, a pjesmu na Miholekov tekst, otpjevale su Đurđevčice .“Opis i Rječnik đurđevečkoga govora“, radi kojega je na promociju u Đurđevac „potegla“ i brojna „đurđevečka dijaspora“ iz Zagreba, može se nabaviti po cijeni od 399 kuna u Gradskoj knjižnici.  Inače, Rječnik  koji je bitno obogatio dijalektalnu kajkavsku leksikografiju, tiskan je uz financijsku potporu HAZU, Zagrebačke banke, HEP-a, V. Rupčić, Bogadigrafike, Koprivničko-križevačke županije i Grada Đurđevca.