Projekt „Bolje sutra za romsku zajednicu“ pri kraju

U nazočnost autorice Projekta „Bolje sutra za romsku zajednicu“ dipl.ing.Marije Babić, ravnateljice Centra za socijalu skrb Đurđevac Katarine Birta, predstavnika Grada Đurđevca dogradonačelnice Marijane Markešić i gradskog pročelnika Martina Mahovića, te predstavnice Zavoda za zapošljavanje Dijane Rupnik, poduzetnika i sudionika u Projektu, stanovnika romskog naselja Stiska, u gradskoj je vijećnici održan okrugli stol s poslodavcima, kao zadnja aktivnost u ovom sveobuhvatnom Projektu, a prije završne konferencije koja je već dogovorena za petak 01. lipanj 2012. god. Evo sažetka dosadašnjeg istraživanja u ovom Projektu:                                  STUDIJA „POTENCIJALNI PROGRAMI LOKALNE ZAJEDNICE I REALNOG SEKTORA ZA UKLJUČIVANJE ROMA NA TRŽIŠTE RADA“ SAŽETAK STUDIJE IZRAĐENE U OKVIRU PROJEKTA „NOVO SUTRA ZA ROMSKU ZAJEDNICU ĐURĐEVAC“ Autor: Marija Babić, Embeco d.o.o.   Studija je rađena u okviru provedbe Projekta „Novo sutra za romsku zajednicu Đurđevac“, sufinanciranog iz programa IPA IV. komponenta - Razvoj ljudskih potencijala u okviru natječaja “Uspostava podrške u socijalnom uključivanju i zapošljavanju socijalno ugroženih i marginaliziranih skupina“ (ref. broj IPA 4.1.2.1.02.02.c19). Vrijednost projekta: 117.289 EUR-a, od čega Europska Unija sufinancira 84.215 EUR-a. Opći cilj projekta: Pridonijeti zaustavljanju trenda socijalne isključenosti romske zajednice Đurđevac Specifični cilj projekta: Osposobljavanje dugotrajno nezaposlenih članova romske zajednice Đurđevac za lakše uključenje na tržište rada Ciljna skupina: Članovi romske zajednice Đurđevac, dugotrajno nezaposleni korisnici socijalne pomoći Krajnji korisnici Projekta su ukupna romska populacija Đurđevca, koja se prema neslužbenim podacima sastoji od 87 obitelji s oko 450 članova, zatim brojne institucije Lokalne zajednice (Osnovna škola, Policijska postaja, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Centar za socijalnu skrb), koje znatne napore i sredstva ulažu i još imaju ogromne probleme. Grad Đurđevac uklučivanjem Roma na tržište rada smanjio bi broj trajno nezaposlenih, povećao prihode i rasteretio proračun znatnih izdvajanja. Tako bi krajnjih korisnika uspješnom realizacijom projekta bilo znatno više. Potencijalni programi kreirani na osnovu prikupljenih podataka u istraživanju Roma, obrazovnih ustanova, institucija lokalne zajednice i realnog sektora obavljenih u okviru Studije, treba biti podloga nastavka aktivnosti bržeg uključivanja Roma na tržište rada. IZRADA STUDIJE I PROVEDENA ISTRAŽIVANJA Kako bi osmislili potencijalne programe lokalne zajednice i realnog sektora za uključivanje Roma na tržište rada, tvrtka Embeco d.o.o. izradila je u okviru spominjanog projekta Studiju „Potencijalni programi lokalne zajednice i realnog sektora za uključivanje Roma na tržište rada„. Studija ima zadaću: 1. Istražiti i identificirati mogućnost potencijalnih programa u lokalnoj zajednici i realnom sektoru za lakše uključivanje Roma na tržište rada 2. Senzibilizirati lokalnu zajednicu i gospodarske subjekte kao potencijalne poslodavce o potrebi uključivanja Roma na tržište rada u đurđevačkoj Podravini. Cilj istraživanja za potrebe studije bio je utvrditi percepciju, iskustva i stavove o isključenosti romske populacije s tržišta rada u đurđevačkoj Podravini, identificirati potencijalne programe u lokalnoj zajednici i realnom sektoru za Rome. U tom smislu istraživali smo: 1. Svijest romske populacije o potrebi uključivanja na tržište rada     1.1. Čimbenici isključenosti     1.2. Želje romske populacije u području tržišta rada 2. Stavove i iskustva obrazovnih ustanova oko obrazovanja i uključenosti romske populacije 3. Percepciju i stavove ostalih institucija lokalne zajednice o isključenosti romske populacije 4. Percepciju i stavove o ulozi i značaju romskih pomoćnika 5. Stavove i sklonost poduzetnika ka zapošljavanja Roma Postupak ispitivanja Informacije iznesene u ovom istraživanju sakupljene su iz različitih izvora i uz korištenje različitih metoda i instrumenata: terenskom anketom, putem intervjua, anketama e-mail-om, individualnim  dubinskim intervjuom s relevantnim institucijama, grupnim intervjuom, organizacijom fokusne grupe. Razdoblje istraživanja: studeni 2011. - travanj 2012. godine. Područje istraživanja: đurđevačka Podravina (grad Đurđevac i okolne općine) i dio u gradu Koprivnici. Istraživanje je provodila autorica Studije. 1. Anketirane  grupe sudionika u istraživanju Romi, stanovnici naselja Stiska 38 sudionika Stručnjaci obrazovnih institucija gdje se obrazuju Romi, 14 sudionika Romi, učenici završnih razreda osnovne škole, 9 sudionika Institucije lokalne zajednice koje komuniciraju sa romskom populacijom, 13 sudionika Predstavnici realnog sektora - poslodavci đurđevačke Podravine, 11 sudionika 2. Fokus grupa - romski pomoćnici, 6 sudionika      3. Individualni dubinski intervju s 2 sudionika iz institucija 4. Grupni intervju s Udrugom Roma, 11 sudionika REZULTATI ISTRAŽIVANJA ROMSKE POPULACIJE Ankete su prikupljene tijekom siječnja 2012. godine od 32 stanovnika romskog naselja Stiska u Đurđevcu. U prosincu 2012. godine od 9 učenika Roma završnih razreda osnovne škole, grupnog intervjua 11 članova udruge Roma početkom travnja 2012. godine te održane Fokus grupe - 6 romskih pomoćnika  u prosincu 2011. godine. Radi se o ukupno 58 sudionika romske populacije izrazito mlade sa prosjekom starosti od 25,3 godine, 20 žena i 38 muškaraca. U bračnoj ili izvanbračnoj zajednici 41 osoba, 8 samaca i 9 učenika. 47 sudionika je nezaposleno, 2 zaposlena, 22 korisnici i 27 sudionika nisu korisnici socijalne pomoći. 27 sudionika nije završilo osnovnu školu, 7 uopće nije pohađalo, 21 završio osnovnu, a 7 srednju školu. Istraživanje govori da su čimbenici koji utječu na isključenost romske populacije, međusobno uzročno jako povezani, kako u sveukupnom životu lokalne zajednice, tako i na tržištu rada. Čimbenici isključenosti Roma rano ulaženje u brak  rano napuštanje osnovne škole 50% ispitanih članova romske zajednice nema završenu osnovnu školu  mali dio neko zanimanje nezrele i nespremne obitelji mladih ljudi  nedovoljno su osposobljeni voditi brigu o djeci i njihovom odgoju  niska razina obrazovanosti nepostojanje potrebnih zanimanja i vještina za tržište rada nemogućnost pronalaženja posla  dugotrajna nezaposlenost  nepostojanje stalnog izvora prihoda  loš socio-ekonomski status  ovisnost o socijalnoj pomoći  nepoznavanje potencijala uduga Roma  nedovoljna uključenost udruga u zajednici Roma Želje Roma u području tržišta rada vrlo povoljno mišljenje o javnim radovima ukazano na kratkoročnost javnih radova željeno mjesto rada je van naselja iskazan interes Roma za poslove:              -    čistača              -    komunalne poslove              -    građevinske poslove,              -    za posao sakupljanja bilja zainteresirana trećina ispitanika              -    dio ispitanika želi edukaciju o sakupljanju bilja.              -    rad u poljoprivredi interesantan je za preko dvije trećine ispitanika. sakupljanje sekundarnih sirovina dobro je poznat posao - izražena potreba legaliziranja istog REZULTATI ISTRAŽIVANJA OBRAZOVNIH USTANOVA Nizak stupanj obrazovanja romske populacije svakako je jedan od najbitnijih elemenata vezanih uz isključenost iste u gotovo svim sferama života, a pogotovo na tržištu rada. Stoga smo osobit značaj u ovom istraživanju dali  stručnim osobama u školama (osnovnim i srednjim strukovnim), predškolskom odgoju i ustanovi za obrazovanje odraslih. U ožujku i travnju 2012. godine, kontaktirali smo 14 ispitanika, visoko stručnih osoba svih profila, od učiteljica direktno uključenih u nastavu, pedagoga, psihologa, defektologa, stručnih suradnika u nastavi i ravnatelja pojedinih ustanova. U tim se ustanovama obrazuje se 5786 djece i odraslih, od čega 358 iz romske populacije. Kroz stavove struke iz obrazovanja dobili smo uvid u proces obrazovanja Roma     Procesi unapređenja obrazovanja Roma u ustanovama predškolski odgoj pripreme za školu osnovnoškolsko temeljno obrazovanje srednjoškolsko za zanimanje obrazovanje odraslih iznad 15 godina od opismenjavanja do osposobljavanja vještinama za tržište rada Problemi osnovnoškolskog obrazovanja romske djece nedostatak predškolskog odgoja nepripremljenosti djece djeca odgojno zapuštena nerazvijene socijalne i komunikacijske vještine nedostatka roditeljske pomoći nepoznavanja hrvatskog jezika  Nepoželjni oblici ponašanja i navike izostajanje s nastave neizvršavanje zadaća nepoštivanje dogovora loša higijena nasilje i slabe radne navike nedovoljan broj romske djece završi osnovnoškolsko obrazovanje malo romske djece upisuje srednju školu dosta njih odustaje i ispisuje se u obrazovanju odraslih nepoštivanje dogovora neusklađenost podataka u osobnim dokumentima    Organiziranje uspješnije nastave pretpostavlja: obavezno uključivanje romske djece u predškolski odgoj edukaciju roditelja motiviranje za poticanje djece na školovanje organizaciju produženog boravka u školi potrebu rane intervencije u obitelj i predškolski odgoj veće ulaganje Roma u svoje obrazovanje.   REZULTATI  ISTRAŽIVANJA INSTITUCIJA LOKALNE ZAJEDNICE Kako bi uključivanje Roma u lokalnu zajednicu bilo što uspješnije, od velike su važnosti institucije lokalne zajednice, a njihovo aktivno uključivanje, davanje podrške i inicijative neprocjenjive. U istraživanje putem anketa bilo je uključeno pet institucija lokalne zajednice s 13 sudionika, uglavnom iskusnih stručnjaka u poslu koji obavljaju (socijalni radnici (6), psiholog, pravnik, liječnik, ekonomisti i dr.) te individualnim intervjuima sa dvije institucije s po jednim sudionikom u svakoj. Brojne institucije u lokalnoj zajednici uključene su u komunikaciju s romskom populacijom. Suradnja je vrlo učestala i to sa svim dobnim skupinama Roma.  Područja djelatnosti institucija u radu s Romima smetnje ponašanja djece i mladeži, poremećaji ponašanja područje braka i obitelji, zaštite prava i dobrobiti maloljetne djece ostvarenje materijalnih prava, savjeti o pravima iz socijalne skrbi zaštita zdravlja ostvarenje prava osoba sa invaliditetom posredovanje pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti zaštita građana i imovine. Uočeni problemi u sferi obrazovanosti nedovoljna svijest o važnosti školovanja nizak stupanj obrazovanja manjkav odgoj djece i mladih nedovoljna skrb o djeci nedostatak uvida u vlastite probleme nedovoljno poznavanje hrvatskog jezika nerazumijevanja u komunikaciji. Neprihvatljive norme ponašanja neodgovornosti u prihvaćanju obaveza alkoholizam loši oblici komunikacije remećenju reda i mira činjenje kaznenih djela kriminalni obrazac ponašanja ugrožavanje sigurnosti u romskoj i široj zajednici Uočene teškoće u radu institucija s Romima problem legalizacije romskog naselja nemogućnost zasnivanja radnog odnosa ovisnost o materijalnoj pomoći niski socio-ekonomski položaj romske populacije teško prihvaćanje pravnih normi uvriježen stav da ih država mora uzdržavati verbalno nasilje prema osobama Centra nemotiviranost na promjene Ublažavanje teškoća sudionici istraživanja iz institucija lokalne zajednice vide u: inicijativama i aktivnostima motiviranja romske populacije za sve oblike edukacije i obrazovanja od rane dobi djece, ali i roditelja jačanju  partnera s romske strane poput udruga Roma jačanju kapaciteta nekih ustanova u ljudskim potencijalima, pogotovo u socijalnoj skrbi ujednačenom pristupu lokalne uprave, institucija i poslodavaca prema romskoj populaciji zapošljavanju romskih pomoćnika i neke vrste koordinatora za razna pitanja. Sudionici istraživanja očekuju od Roma: veću akciju i angažman same romske zajednice, na brojne pružene prilike iz institucija preuzimanje veće odgovornosti u odgoju i obrazovanju djece usvajanje društveno prihvatljivih normi ponašanja. REZULTATI ISTRAŽIVANJA O ULOZI I ZNAČAJU ROMSKIH POMOĆNIKA Svi sudionici istraživanja, 39 osoba, osim poslodavaca i učenika osnovne škole u istraživanju pitani su što misle o ulozi i značaju romskog pomoćnika. Romski pomoćnik ima važnu ulogu u integraciji romske djece u školu. „Djeci predstavlja autoritet i uzor, poštuju ga i slušaju, dok istovremeno u njemu vide prijatelja i nekog komu se mogu povjeriti i vjerovati„ - citat jedne učiteljice. Doprinos romskog pomoćnika u komunikaciji romske djece i učiteljica nadzoru rada i ponašanja djece u školi brizi o higijeni pomoći pri pisanju zadaća pratnji djece u školu i iz škole komunikaciji s roditeljima djece Roma području socijalizacije djece uklanjanju jezičnih barijera između djece i učiteljica. Svi sudionici istraživanja iz obrazovnih ustanova i institucija lokalne zajednice, ključnim rješenjem za brže uključivanje romske zajednice smatraju zapošljavanje romskih pomoćnika u predškolski i osnovnoškolski sustav obrazovanja. REZULTATI ISTRAŽIVANJA PODUZETNIKA OKO  ZAPOŠLJAVANJA ROMA Jedanaest tvrtki koje su se odazvale u ovom istraživanju, zapošljavaju 892 djelatnika. Iz različitih su djelatnosti: proizvodnja komunalne opreme, drvna industrija, prerada ljekovitog bilja, graditeljstvo, distribucija vode i plina, proizvodnja žbuke i druge djelatnosti. Više od dvije trećine ispitanih poduzetnika rijetko ili uopće nije zapošljavalo Rome. Nedovoljna je zainteresiranost realnog sektora za zapošljavanje Roma. Razlozi nezapošljavanja poslodavci vide u: nezadovoljavajućem stupnju obrazovanja nedostatku osposobljenosti za poslove odgovornom pristupu radu   Prihvatljive stimulativne mjere zapošljavanja Roma od poslodavaca sufinanciranje osposobljavanja sufinanciranje dijela plaće  Mogućnost organiziranog posla vide poslodavci u: sakupljanju bilja komunalnim poslovima poslovima nekvalificiranog radnika u građevini Ukazana potreba organizirano i kontinuirano komunicirati s poslodavcima i  neprestano pratiti potražnju na tržištu rada identificirati zahtjeve poslodavaca za određena zanimanja, vještine i kvalifikacijske nivoe. ZAKLJUČAK ISTRAŽIVANJA Čimbenici koji utječu na isključenost romske populacije, kako iz sveukupnog života lokalne zajednice, tako i sa tržišta rada, međusobno su uzročno povezani. Rano ulaženje u brak uzrokuje rano napuštanje osnovne škole pa tako preko 50% ispitanih članova romske zajednice nema završenu osnovnu školu, a tek mali dio neko zanimanje. Nezrele i nespremne obitelji mladih ljudi nisu dovoljno osposobljeni voditi brigu o djeci i njihovom odgoju i tu se krug niske razine obrazovanosti ponavlja. Niska razina obrazovanosti i nepostojanje potrebnih zanimanja i vještina za tržište rada, uzrok su nemogućnosti pronalaženja posla što vodi ka dugotrajnoj nezaposlenosti, nepostojanju stalnog izvora prihoda, lošem socio-ekonomskom statusu i ovisnosti o socijalnoj pomoći. Želje i stavovi romske populacije u području tržišta rada, velikim su dijelom odraz četverogodišnjeg uključivanja u poslove javnih radova. O poslovima koje su radili u okviru javnih radova, članovi romske populacije su izrazili vrlo povoljno mišljenje, ali i  ukazali na kratkoročnost tih poslova. Ne čudi najveći interes za poslove čistača te komunalne i građevinske poslove, jer isti ne zahtijevaju osobitu osposobljenost. Željeno mjesto rada je van naselja. Romi, priupitani za neke od poslova, koji su uglavnom dinamički, na otvorenom, bez potrebnih složenih osposobljavanja i puno papira, iskazali su velik interes. Tako je za posao sakupljanja bilja zainteresirana trećina ispitanika, uz želju jednog dijela ispitanih da se organizira edukacija o sakupljanju bilja. Rad u poljoprivredi interesantan je za preko dvije trećine ispitanika. Sakupljanje sekundarnih sirovina dobro je poznat posao uz izraženu potrebu legaliziranja istog. Nizak stupanj obrazovanja romske populacije svakako je jedan od najbitnijih elemenata vezanih uz isključenost iste u gotovo svim sferama života, a pogotovo na tržištu rada. Unapređenje procesa obrazovanja Roma od predškolskog odgoja, osnovnoškolskog obrazovanja za temeljno obrazovanje, srednjoškolskog za zanimanje i obrazovanje odraslih za osposobljavanje za obavljanje određeih poslova pospješuje bolju osposobljenost romske zajednice za tržište rada. Zanemareno rano uključivanje romske djece u predškolski odgoj, uzrokovano je niskim socio-ekonomskim i obrazovnim statusom roditelja nesvjesnih značenja obrazovanja. Djeca prije škole su odgojno zapuštena s nerazvijenim socijalnim i komunikacijskim vještinama uslijed nedostatka roditeljske pomoći i nepoznavanja hrvatskog jezika. Skraćeni programi predškolskog odgoja prije škole, ako i postoje, nisu dovoljni u pripremi djece za osnovnu školu. Problemi osnovnoškolskog obrazovanja uz nedostatak predškolskog odgoja i pripremljenosti djece, vezani su uz nepoželjne oblike ponašanja i navike kao što je izostajanje s nastave, neizvršavanje zadaća, nepoštivanje dogovora, loša higijena, nasilje i slabe radne navike. Još uvijek, mada određeni pomaci postoje, nedovoljan broj romske djece završi osnovnoškolsko obrazovanje. Malo romske djece upisuje srednju školu i od tog malog broja dosta njih odustaje i ispisuje se. U obrazovanju odraslih problemi su vezani uz nepoštivanje dogovora te neusklađenost podataka u osobnim dokumentima.   Lakše organiziranje uspješnije nastave za romsku djecu predpostavlja: obavezno uključivanje romske djece u predškolski odgoj, edukaciju roditelja i motiviranje za poticanje djece za školovanje, organizaciju produženog boravka u školi, potrebu rane intervencije u obitelj i predškolski odgoj, veće ulaganje Roma u svoje obrazovanje. Brojne institucije u lokalnoj zajednici uključene su u komunikaciju s romskom populacijom veoma često i to u različitim područjima djelatnosti: socijalna skrb, lokalna samouprava, zdravstvo, civilni sektor, posredovanje pri zapošljavanju, sigurnost i zaštita građana i imovine.   Najveći broj institucija surađuje sa školama, što ukazuje na usmjerenost svih prema ključnom elementu - obrazovanju Roma. Suradnja je vrlo učestala i to sa svim dobnim skupinama Roma. Da su se institucije lokalne zajednice maksimalno otvorile prema romskoj populaciji, ukazuje obujam područja djelatnosti koje one pokrivaju u radu s Romima. Da romska populacija nije dovoljno angažirana, ni motivirana na pruženu ruku u institucijama lokalne zajednice, upućuju istaknuti problemi u radu s romskom populacijom u važnim područjima bitnim za postizanje željenog tretmana u zajednici i kvalitetnog uključenja u istu. Iz nedovoljnog poznavanja hrvatskog jezika proizlaze mnoga nerazumijevanja u komunikaciji. Problem legalizacije romskog naselja, nemogućnost zasnivanja radnog odnosa te ovisnost o materijalnoj pomoći, utječu na niski socio-ekonomski položaj romske populacije, koji ih onda svrstava u marginaliziranu skupinu. Teškoće u radu s Romima nisu nezanemarive. Vezane su uz teško prihvaćanje pravnih normi, uvriježen stav da ih država mora uzdržavati, verbalno nasilje prema osobama Centra, nemotiviranost na promjene i niz drugih. Ublažavanje teškoća u radu s Romima, vide sudionici istraživanja iz institucija lokalne zajednice u inicijativama i aktivnostima motiviranja romske populacije za sve oblike edukacije i obrazovanja od rane dobi djece ali i roditelja. Zato treba ojačati partnere poput udruga Roma. Uočen je ozbiljan problem nedovoljne kapacitiranosti nekih ustanova u ljudskim potencijalima, pogotovo u socijalnoj skrbi te potreba ujednačenog pristupa lokalne uprave, institucija i poslodavaca prema romskoj populaciji. Očekuje se veća aktivnost i angažman same romske zajednice, na brojne pružene prilike iz institucija i preuzimanje veće odgovornosti u odgoju i obrazovanju djece, kao i usvajanje društveno prihvatljivih normi ponašanja. Romski pomoćnik ima važnu ulogu u integraciji romske djece u školu. Djeci predstavlja autoritet i uzor, poštuju ga i slušaju, dok istovremeno u njemu vide prijatelja i nekog komu se mogu povjeriti i vjerovati. Njegov doprinos u nadzoru rada i ponašanja djece u školi, brizi o higijeni, pomoći pri pisanju zadaća, pratnji djece u školu i iz škole te komunikaciji s roditeljima djece Roma iznimno je velik. Njegov rad u području socijalizacije djece te uspostavljanja i poboljšavanja komunikacije djece i učiteljica, najviše se ističe u prvom razredu, kada se svake godine iznova suočava s problemima, uglavnom odgojno zapuštene djece koja ne znaju ni riječ hrvatskog jezika. Stručnjaci iz obrazovnih ustanova i institucija lokalnezajednice, ključnim rješenjem za brže uključivanje Roma  smatra zapošljavanje romskih pomoćnika u predškolski i osnovnoškolski sustav obrazovanja. Poduzetnici, rijetko ili uopće ne zapošljavaju Rome. Nedovoljna je zainteresiranost realnog sektora za zapošljavanje, zbog nezadovoljavajućeg stupnja obrazovanja i nedostatka osposobljenosti za poslove kod Roma. Nazire se mogućnost organiziranog posla u sakupljanju bilja, komunalnim poslovima, poslovima nekvalificiranog radnika u građevinarstvu. Treba organizirano i kontinuirano komunicirati s poslodavcima i neprestano pratiti potražnju na tržištu rada te identificirati zahtjeve poslodavaca za određena zanimanja, vještine i kvalifikacijske razine. PREPORUKE POTENCIJALNI PROGRAMI LOKALNE ZAJEDNICE I REALNOG SEKTORA ZA UKLJUČIVANJE ROMA NA TRŽIŠTE RADA POTENCIJALNI PROGRAMI EDUKACIJE I OSPOSOBLJAVANJA 1.    Program edukacije romskih roditelja (odgoj djece, komunikacija, zdravstveni odgoj i druge teme) 2. Edukacija romske populacije o ulozi policije u društvu i osnovni zakonski propisi 3. Ispitati potrebu verifikacije programa osposobljavanja za Rome na temelju uočenih potencijalnih potreba pri istraživanju u realnom sektoru, istovremeno interesantnih za servisiranje u nužnim poslovima lokalne zajednice i  javnih radova – tipa komunalni radnik, pomoćni građevinski radnik, pomoćni instalaterski radovi, poljoprivredni radovi (rad s alatkama, vrtlarski poslovi, rad na visini, rezidba, vozač traktora i neki drugi jednostavni poslovi) 4. Stvarati povoljnu društvenu klimu za aktiviranje i profesionalnu mobilnost romske populacije, motiviranje za dodatno obrazovanje, osposobljavanje za zanimanja i vještine prilagođeno potrebama tržišta rada (Sajmovi poslova, radio emisije, novi projekti za Rome) POTENCIJALNI  PROGRAMI GRADA ZA ROME Lokalne vlasti kao potreban koordinator u povezivanju institucija, Roma i poslodavaca za veće uključivanje Roma na tržište rada. 1.    Pokretanje inicijative za osnivanje mjesnog odbora Stiska u svrhu jačanja partnera s romske strane za aktivnosti lakšeg uključivanja Roma u zajednicu 2.    Pokrenuti postupak uključivanja - zapošljavanja romskih pomoćnika u sustav predškolskog odgoja i osnovnoškolskog obrazovanja kroz osiguranje sredstava iz Akcijskog plana Desetljeća za Rome 2011-2012 3.    Osmisliti „Program romskih vrtova“ osiguranjem zemljišta od strane grada Đurđevca, bilo u naselju Stiska ili van njega. Na taj bi se način zainteresiranost romske populacije za poljoprivredne poslove, iskazane u istraživanju, mogla korisno usmjeriti na romsku zajednicu u stjecanju vještina u poljoprivrednim poslovima. Ovaj program mogao bi se kandidirati za uključivanje u neke EU natječaje, kao i program javnih radova Romi za Rome. 4.    U okviru Vijeća za prevenciju grada Đurđevca, najmanje jedan puta godišnje staviti na dnevni red „Programi u lokalnoj zajednici za zapošljavanje Roma“ 5.    Osigurati efikasniju medijsku pokrivenost svih aktivnosti u vezi Roma (isticanje pozitivnih primjera) 6.    Inicirati rezerviranje skromnih financijskih sredstava na razini županijskog proračuna za stimuliranje romskih inicijativa u pokretanju vlastitog posla POTENCIJALNI PROGRAMI JAČANJA ROMSKIH UDRUGA 1. Jačati ulogu romskih udruga kadrovski ojačati udrugu za poslove vođenja projekata raditi zajedno i težiti zajedničkim ciljevima i povezanosti promovirati obrazovanje među romskom djecom i roditeljima brinuti se o zdravstvenoj kulturi raditi zajedno s lokalnim vlastima poticati osposobljavanje za zapošljavanje 2. Osmisliti program pomoći romskim udrugama u pisanju projekata i apliciranja na natječaje, kako bi došli do financijskih sredstava za rješavanje problema Roma. 3. Organizirati savjetovanja i edukacije članova udruge i Mjesnog odbora Stiska POTENCIJALNI SLOŽENI PROGRAMI ZA UKLJUČIVANJE ROMA Dolje navedeni programi zahtijevaju ozbiljnu raspravu te s angažiranjem dodatne pomoći sa strane, moguće ih je razraditi i neke od njih pripremiti za natječaje za dobivanje financijskih sredstava. 1.    Inicirati osnivanje zadruge ili nekog drugog oblika organiziranja Roma za prikupljanje sekundarnih sirovina uz pomoć lokalnih vlasti, Ministarstva za poduzetništvo i obrt te Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, radi legalizacije i mogućnosti nastavka najbolje poznatog posla Roma. 2.    Pripremne radnje za “Projekt uređenja zajedničkog društvenog doma“ unutar naselja Stiska,  prostora namijenjenog za udruge, mjesni odbor, dnevni boravak djece, razne sastanke, edukacije i druge zajedničke potrebe. Program kandidirati na buduće natječaje i korištenje mjere Javnih radova – Romi za Rome iz Nacionalnog programa za Rome. 3.    Razviti program organiziranog sakupljanja bilja u suradnji s proizvođačima i prerađivačima ljekovitog bilja s našeg područja, koristeći Mjeru 4. iz Akcijskog plana Desetljeća za Rome 2012. i EU programe 4.    Pokrenuti pripreme za poslove sortiranja otpada buduće pretovarne stanice Đurđevac za Regionalno odlagalište otpada Piškornica, koje bi vodilo trajnom zaposlenju starije populaciju Roma, nespremne za osposobljavanje. Program je usmjeren: na koordiniranu aktivnost brojnih institucija lokalne zajednice prema povećanju zapošljivosti romske populacije na povećanu i očekivanu angažiranost romske zajednice da krene prema promjenama i mijenja dosadašnje navike uključivanje članova romske populacije u svekolike oblike rada. PROMOVIRANJE POTENCIJALNIH PROGRAMA ZA UKLJUČIVANJE ROMA NA TRŽIŠTE RADA 1. Osigurati efikasniju medijsku pokrivenost svih aktivnosti oko programa za uključivanje Roma (isticanje pozitivnih primjera) te na web stranici grada objavljivati informacije o organiziranim akcijama uz programe za  Rome. 2. Senzibiliziranje šire javnosti o uključivanju Roma unutar organizacije Sajma poslova jedanput godišnje u organizaciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. 3. U organizaciji Vijeća za prevenciju grada Đurđevca, organizirati jednom godišnje tribinu ili okrugli stol na temu ostvarivanja programa za zapošljavanje Roma.