Vladimir Miholek o Brennerima, poznatoj trgovačkoj obitelji iz povijesti Đurđevca

Zahvaljujući Centru za kulturu Grada Đurđevca koji njeguje zavičajnost, te Vladimiru Miholeku, najupornijem đurđevačkom istraživaču đurđevačke povijesti i prošlosti, jučer su Đuđevčani doznali podosta o najpozantijem đurđevačkom trgovcu Ferdinandu i njegovu sinu Robertu Brenneru. Riječ je o poznatoj trgovačkoj obitelji, koja je krajem 19. i početkom 20. stoljeća imala velik dućan u Đurđevcu na mjestu gdje je sada „plava“ Slogina zgrada s upravom.     Brennerovi su u Đurđevac došli početkom 1893., a svojim poduzetničkim radom i društvenim djelovanjem imali utjecaj na razvoj Đurđevca kao urbane i  građanske sredine, sve do prvih godina iza Drugog svjetskog rata. Vladimir Miholek si je u istraživanju rada i života ove poznate đurđevačke obitelji dao puno truda i doznao da je Brenner odmah po dolasku, već 1893., s tadašnjim đurđevačkim poduzetnicima i veleposjednicima (među kojima su prednjačili Židovi) osnovao Prvu podravsku dioničarsku štedionicu, pokrenuo paromlin (na sadašnjoj zapuštenoj uzvisini u Bjelovarskoj ulici), da je Đurđevac njegovim utjecajem dobio i drugu željezničku stanicu. Uz sadašnji glavni kolodvor dobio je i manju stanicu na zapadnom ulazu u Đurđevac koja se zvala Đurđevac-Mlin (radi blizine Brennerova mlina). Osnivač je 1890.-te Vatrogasnoga društva, 1903.-te Pjevačkog i tamburaškog društva Petar Preradović, a 1907., i Prve pučke mesničke udruge. Početkom 20. stoljeća Brennerovi su bila najimućnija đurđevačka obitelj, koja je i humanitarno djelovala, od seljaka otkupljivao proizvode i prodavao ih u svojem nadaleko poznatom dućanu s mješovitom robom. Dvije knjige s obilje podataka vezanih uz robu i Brennerove kupce uspio je dobiti i sačuvati Josip Cukovčan iz Podravskih Sesveta, a jedna od njih je od sinoć izložena u Zavičajnom fundusu Staroga grada. Brenner je zbog svojeg imovnog stanja bio član odbora velike milenijske izložbe u Budimpešti, te član Skupštine i Upravnog odbora Bjelovarsko-križevačke županije. Prema političkom opredjeljenju bio je pravaš, pristaša domovinaša i Ante Starčevića pa je poznato da je usko surađivao i s najpoznatijim đurđevačkim seljakom–političarem Tomom Jalžabetićem. Miholek je najavio da upravo istažuje život i rad T. Jalžabetića, a na dosadašanjem njegovom istraživačkom radu na zavičajnosti čestitke mu je uputio gradonačelnik S. Gračan. Ravnateljica Centra za kulturu Edita Janković Hapavel zamolila je Đurđevačane koji čuvaju bilo kakvu povijesnu građu iz prošlosti Đurđevca da je posude i ustupe na kopiranje, a time i na popunjavanje zavičajne zbirke u postavu budućeg Muzeja Grada Đurđevca.