Zagrebački Đurđevčani i Podravci prisjetili se Đuke Tomerlina – Picoka

Na Đurđevo je Dom Podravaca u zagrebačkoj Ilici bio ispunjen đurđevačkim Zagrepčanima, odnosno zagrebačkim Đurđevčanima, te Podravcima koji štuju autorsko djelo Đuke Tomerlina - Picoka. Na memorijalnoj večeri, povom Đurđeva i Đukinog imendana, koji je organiziralo Društvo Podravaca, a na poticaj Stjepana Bičana, prisjetili su se Đurđevčanina, čovjeka koji je s 15-tak naslova, pripovjedaka, pjesama, i svojim autobiografskim djelima, najviše učinio na promicanju đurđevačke kajkavštine.     Da bi potvrdio svoju ljubav za rodni grad i njegov izvorni jezik svoje ime i prezime učvršćuje uz Grad Picoka nadimkom Picok, upravo kao što je njegov brat, poznati slikar Ivan Tomerlin, na svoja ulja na staklu i platnu u maniri naive, na svakoj slici, uz potpis stavljao i lik utvrde Stari grad. Na Tomerlinovo djelo je podsjetio najvjerniji Tomerlinov sljedbenik i zagovornik primicanja đurđevačke kajkavštine dr. sc. Velimir Piškorec, docent na Filozofskom fakultetu. On je ocijenio da su najplodnije godine Picokova stvaranja bile 70. i 80. godine prošloga stoljeća. Tada izlazi s knjigom pjesama „Pusto živlenje“, preko literarne sekcije u KUD-u Petar Preradović pokreće književni časopis „Podravska gruda“, a osniva i vlastitu Nakladu Đuroka Picoka, kako bi mogao ne samo tiskati vlastita autobiografska djela, nego vlastitim sredstvima pomagati izdavalaštvo đurđevačkim autorima na đurđevačkoj kajkavštini. Dr. sc. Piškorec je zaključio da je Picok svojim djelima dao dobar temelj za daljnje istraživanje ne samo đurđevačke kajkavštine, nego i njegova mjesta u hrvatskoj književnosti. Inače, u 84. godini života Đuka Tomerlin - Picok je umro 29. svibnja 2010.