Zidovi od svibova pruća, a pod od stogodišnjeg „biber“ crijepa


Četvrtak, 7. lipnja 2012.

Za izraditi ovakav pletera trebate imati svibove šibe. Moraju biti jednake debljine i visine, ne smiju biti presuhe jer bi pri savijanju mogle pucati, a ako su pak prezelene onda su pretenke i nisu dosegle potrebnu debljinu, pa pak nisu dobre. Pričvrstite dvije deblje bote i savitljivu svibovu šibu prepetavate na dva načina, ne otkriva pretjerano puno Željko iz Brodića o umijeću izrade ograda i zidova od svibova pruća,odnosno šibe.     On je jedan od posljednjih podravskih majstora, koji je umijeće pletenja ograda od šiba naučio od svojega djeda i koji sada rado pokazuje svim zainteresiranima. U Đurđevcu je naišao na velik interes Ljubice Cestar, koja u svojoj obiteljskoj kući u Grkinskoj 83 završava projekt „Očuvanje tradicijske baštine đurđevačke Podravine“. U tradicijsku baštinu Podravine i moj projekt, koji  je krajem prošle godine svojim sredstvima poduprlo i Ministarstvo turizma, uklapa se svakako i pletenje ograda i zidova prućem, odnosno šibom. Takvim načinom pletenja uređen je sada vanjski dio objekta gdje ću održavati ljetne radionice a sam je ujedno i najljepši primjerak starog i zaboravljenog graditeljstva. Na tragu toga je uređenje unutrašnjih  prostoru u Grkinskoj 83, koji su sada u završnoj fazi uređenja. Na podovima radionice, umjesto bilo kakve španjolske keramike i podnih obloga s plastičnom osnovom postavlja se blizu sto godina stari crijep-biber, skinut s isto toliko stare kuće u Prekodravlju. Pazimo na svaki detalj da doista bude u tradicijskom stilu podravske iže, jer od jeseni se tu planira boravak za 20-tak osoba koji će se moći poučiti i osposobiti  za neku od tradicijskih tehnika. Prostor je predviđen i za suvenirnicu vlastitih proizvoda, za prezentaciju zaboravljenih običaja, tradicijskih obrta i kreativnih uradaka udruga žena koje također kreativno rade na promicanju tradicijskog podravskog rukotvorja i tradicijskih suvenira, najavila je Lj. Cestar. Ova zaljubljenica u tradicijsku baštinu đurđevačke Podravine, koja je do lani godinama vodila i Kreativne radionice Foruma žena Grada Đurđevca, već više od godinu dana ima osnovanu Domaću radinost i od tada veliku želju da pokretanjem vlastitog projekta u sklopu kojega bi  sustavnije radila na promicanju etno-baštine svojega kraja. Nakon što je Ministarstvo turizma njen projekt prihvatilo i odlučilo financirati s 20.000 kuna, ta joj se želja lagano počela i ostvarivati. Inače, glavni dugoročni cilj njena projekta je obnova, zaštita i vrednovanje  tradicijske baštine, a  radi razvoja nove turističke ponude u Gradu Picoka i Podravini, dok mu je svrha očuvanje kulturne baštine podravskoga sela od zaborava, te stvaranje uvjeta za razvoj posebnih oblika turističke ponude.