Županijskom javnom priznanju ime Mare Matočec


Srijeda, 19. lipnja 2013.

Sasvim je izvjesno, imenom Mare Matočec, pučke književnice rođene u Đelekovcu, a koja je dio života provela i u Đurđevcu, zvat će se jedno od novih županijskih javnih priznanja. Takav prijedlog izrekla je predsjednica županijskoga Povjerenstva za ravnopravnost spolova Verica Rupčić na nedavnoj đurđevačkoj tribini o toj buditeljici političke svijesti kod seljačkih žena održanoj u đurđevačkoj Gradskoj knjižnici.     - Mara Matočec, je svojom hrabrošću, ustrajnošću i zdušnim radom utrla put svima koji aktivno rade na poboljšanju položaja žena u našem društvu, promicanju ravnopravnosti, pa i ljudskih prava da mogu nastaviti aktivnostima. U znak zahvalnosti i želje da ime Mare Matočec dobije zasluženo mjesto u sredini iz koje je ponikla, Povjerenstvo će uputiti inicijativu prema novom sazivu Županijske skupštine da se među županijska javna priznanja uvrsti nagrada za promicanje ljudskih prava, koja bi nosila ime Mare Matočec, najavila je V. Rupčić, sigurna da će županijski vijećnici podržati njenu inicijativu. Valja podsjetiti da je M. Matočec rođena u Đelekovcu 9. rujna 1886. godine, a umrla je 8. svibnja 1967.gorine u Koriji. Polovinu svojega života je provela u Đurđevcu, a svojim je djelovanjem i aktivnostima ostvarila bolji položaj podravskih žena, koje su od njezinog vremena uključene u sfere društvenog i kulturnog, pa i političkog djelovanja. O ženi koja je na poseban način obilježila veliki vremenski period se premalo zna upravo na našem području na kojemu je provela veći dio života, a s obzirom na njezine zasluge, koje ima kao zagovornica emancipacije žena i ravnopravnosti spolova. Zagovarala je neradikalnu ideologiju i mirotvorstvo s posebnim naglaskom na ostvarenje prava glasa žena. Bila je seljačka spisateljica, pjesnikinja, dramatičarka i političarka, a djelovala je unutar Hrvatske seljačke stranke i Seljačke sloge kao članica Glavnoga odbora HSS-a te članica Glavnoga odbora Seljačke sloge. Mara Matočec je poznata i njezina su postignuća cijenjena širom Hrvatske, ali i Bosne, Slovenije i Srbije jer je među ženama na tim područjima održavala predavanja s različitim temama važnima za žene na selu, od zdravstva do političkog angažmana.