Zvučna antologija đurđevačke kajkavštine već na internetu

Zahvaljujući organizaciji Centra za kulturu Đurđevčani su u sklopu ovogodišnjeg programa obilježavanja Dana grada „Đurđevo v Đurđevcu 2013“ sinoć imali privilegij prvi čuti zvučnu antologiju đurđevačke književnosti, odnosno multimedijalne sastavnice filološkog postava budućeg Zavičajnog muzeja u Đurđevcu.     Riječ je o projektu, kako je to uvodno najavila ravnateljica Centra za kulturu i viša kustosica u Galeriji Stari grad Edita Janković Hapavel, u kojem je đurđevačka kajkavština, kao potvrda lokalnog, zavičajnog identiteta, potvrđena kao nematerijalno kulturno dobro, a koje će u budućem muzejskom postavu biti predstavljeno na multimedijalni način, zvučno, slikovno i zorno s originalnim primjercima otisnutih književnih djela samo onih đurđevačkih autora koji pišu na originalnoj đurđevačkoj kajkavštini. No, već se sada i prije službenog otvaranja novog muzejskog postava na prvom katu Staroga grada, sinoć predstavljena Zvučna antologija đurđevačke književnosti može se već slušati i čitati na stranicama www.sng.com.hr. Moguće je to zahvaljujući  prof. dr. sc. Velimiru Piškorcu, najgorljivijem promicatelju đurđevačke kajkavštine, koji je glavninu projekta već realizirao. U tome je imao pomoć svojih prijatelja i đurđevačkih Zagrepčana, također zaljubljenika u materinji govor. U sklopu projekta dr. sc. Piškorec je kratko predstavio đurđevačke autore i njihove tekstove na đurđevačkoj kajkavštini i dao ih interpretirati zagrebačkim Đurđevčanima. Odlučio se za 108 kajkavskih književnih tekstova autora Slavka Čambe, Marice Hasan, Anđele Lenhard Antolin, Vladimira Miholeka, Marije Ređep Marinović, Zdravka Seleša, Velimira Piškorca i Đuke Tomerlina Picoka, koje vrlo znalački i emotivno interpretiraju Vesna Petrović Peroković, Melita Kovačev, Ivančica Lovašen, Josip Patačko, Zdravko Patačko, Nikola Cik i Željko Vončino. Nakon toga je dr. sc. Piškorec dobio zanimljiv, čitljiv, slušljiv i vrijedan lingvistički, književni projekt, do sada nezabilježen u čuvanju i prezentaciji dijalektalne književnosti. Budući da je već na „mreži svih mreža“, ostaje dostupan svima i otvoren, kako je naglasio V. Piškorec, za daljnje nadopunjavanje i istraživanje, a nakon otvaranja  budućeg  muzejskog  postava u Starom gradu, bit će i za listanje, preslušavanje, pa i učenje.