Izložbom slika i skulptura Muzej Grada Đurđevca obilježio 20. godišnjicu smrti Ivana Tomerlina


Ponedjeljak, 7. studenoga 2022.

Muzej Grada Đurđevca obilježio je 20. godišnjicu smrti đurđevačkog slikara Ivana Tomerlina rođenog 1920. godine. Za tu prigodu priređena je izložba radova autora slika i skulptura iz obiteljske zbirke i fundusa muzeja. Četrdeset tri rada izloženi u galerijskim prostorima muzeja daju jedan presjek djela.

Svoj dugi umjetnički staž kojemu je bio predan kroz gotovo cijeli život stvorio je mnoga djela s temama vezanim uz život i običaje koji su bili dio njegova okruženja.

U spomen na Ivana Tomerlina i uz izložbu tiskan je i katalog čiji predgovor potpisuju Božica Jelušić i Edita Janković Hapavel, koja je pozdravila okupljene u ime Muzeja Grada Đurđevca i gradonačelnika Hrvoja Jančija.Glazbeni dio uljepšao je Andrija Maronić odsviravši na svojim cimbulama splet poznatih pjesama.

S pravom ga, kako navodi Božica Jelušić, možemo smatrati dvostrukim čuvarom sjećanja: u likovnom i narativnom smislu.

Na Tomerlinovu primjeru, poticaj i ohrabrenje očituju se u obilnoj produkciji, u prvo vrijeme sa slikama na staklu, a potom u kiparstvu. Sudjelovat će na eminentnim izložbama u široj regiji, posjećivati kiparske kolonije, dobivati nagrade i priznanja. Na vrata mu kucaju slavne ličnosti, dok preko radova sakralne tematike dospijeva sve do Vatikana i uglednih europskih galerija. Ipak, on ostaje jednostavan, prizemljen, «zarastao» za svoju podravsku grudu: aktivan je u radu Likovnog udruženja Đurđevac, bavi se restauracijom i izradom oltarnih svetaca, sudjeluje u lokalnim događajima, ilustrira izdanja svoga brata Đuke Tomerlina Picoka, vodi beskonačne razgovore s Miroslavom Dolencom - Dravskim. On nije osoba koja se zanosi «slavom»: drži do poštenja, poštovanja, pravde.

Kasnije će uz njegov slikarski opus paralelno nastajati brojna kiparska ostvarenja izražena u drvu, namijenjena javnom prostoru ili nadopuni inventara sakralnih objekata (Jaslice, poklonjene đurđevačkoj Crkvi sv. Jurja, 1998., kipovi za kapelice u Budrovcu, Severovcima, Pavlancima i brojni drugi…). Da mu ne manjkaju ideje dokazuje i široki repertoar njegovih skulpturalnih ostvarenja. Brojna su tu i raspela, s prikazom Krista kojeg prikazuje kao čovjeka koji trpi kao i svaki drugi čovjek. I tu možemo pretpostaviti kako je Tomerlin svoju inspiraciju nalazio u brojnim djelima starih majstora.

Njegove teme, teme su svjedočenja i spomen budućim generacijama. Kroz njegove radove koji su dio privatnih zbirki, galerija i muzeja diljem svijeta, utkani su ljubav prema radosti života, prema čovjeku, prema rodnom Đurđevcu. Hvala mu na tome!

Foto: Branko Novosel