Geografski položaj

Grad Đurđevac smješten je u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, a u upravno-administrativnom pogledu pripada Koprivničko-križevačkoj županiji. Grad Đurđevac ima 157,19 km2 površine, 8.264 stanovnika (prema popisu iz 2011. godine), s gustoćom naseljenosti od 52,57 st/km2. Grad se sastoji od gradskog naselja Đurđevac i sljedećih prigradskih naselja: Budrovac, Čepelovac, Grkine, Mičetinac, Sirova Katalena, Severovci, Suha Katalena i Sveta Ana. Đurđevac je područno središte ovog dijela Podravine; tu je smještena državna uprava, srednje škole, medicinske ustanove, trgovački centri, preko stotinjak tvrtki, galerija, kino, te športski tereni.

Sam grad Đurđevac je smješten u podravskoj nizini, između dvije prirodno-geografske cjeline; između sjevernih obronaka Bilogore i rijeke Drave. U podravskoj nizini razlikujemo tri osnovna reljefna elementa: plodne terase, Đurđevačke pijeske i naplavni nizinski prostor. Na dodiru tih reljefnih cjelina nastao je grad Đurđevac. Njegov nastanak uvjetovan je prije svega povoljnim topografskim položajem za obranu u nesigurnim srednjovjekovnim vremenima.  Današnji Stari Grad nastao je usred močvare na uzvišenom pješčanom humku. Najstariji dijelovi današnjeg Đurđevca nastali su također na uzvišenim pješčanim humcima okruženim vlažnim berečnim livadama.

U prometno-geografskom smislu Đurđevac je položen uz Podravsku magistralu koja povezuje Varaždin i Osijek, te predstavlja čvorište magistrale prema Bjelovaru i Zagrebu. Nizinom rijeke Drave, kroz Đurđevac prolazi i pruga koja spaja Osijek, Koprivnicu i Zagreb.