Klopotec ceremonijalno podignut u Gašparićevom vinogradu


Četvrtak, 25. kolovoza 2011.

Čodrašev breg u budrovačkom vinogorju od jučer ima „glasnogovornika“.  Na dan trećega vinogradarskog sveca sv.Bartola, zaštitnika pudara, ceremonijalno je postavljen u vinogradu vlasnika Gradonačelnikova vina, člana Udruge vinara i vinogradara Grada Đurđevca i nekadašnjeg njenog predsjednika Josipa Gašparića. Postavljenje klopoteca, obavljeno je u društvu članova Udruge i njihovih prijatelja, te zamjenika župana Darka Sobote, Slavka Gračana, gradonačelnika i predsjednika TZ područja đurđevačke Podravine, kao i  načelnika općina koji su u nju uključeni, kalinovačkoga Branka Sobote i sesvečkoga Ivana Derežića.   Izrađen u radionici poznatog đurđevačkog majstora Vinkovića, da po vrućem vremenu bez daška vjetra klopotec pusti glas, pomogao mu je okretanjem S.Gračan, koji je zainteresiran da se postavljanje klopoteca i dolazak pudara pretvori u turistički projekt i ponudi posjetiteljima.On bi uz to i da se intervenira u Vatikanu, da se i blagdan sv.Bartola pomakne bliže početku kolovoza, jer se i berbe grožđa, zbog vrućina, obavljaju prije nego prijašnjih godina.   Đurđevački vinogradari su smijehom potvrdili da ne bi imali ništa protiv takve intervencije, kao ni podravski dožupan Sobota, po čijoj je ocijeni i saznanjima njihov rad i aktivnosti najbolji u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Predsjednik Udruge Marijan Ređep je naglasio da je postavljanje klopoteca na blagdan sv.Bartola u vinogradu vlasnika Gradonačelnikova vina, tradicija koju je pokrenula TZ Đurđevac, a vinogradar Ivan Fuček- ĐO je prisutne vratio u Francjosefovsko vrijeme i poučio ih tko su pudari i kakva je bila njihova funkcija u vinogradima.   Nakon izvrsnog Gašparićeva vina, te goričkoga graha, svi su poželjeli da se i druge godine ( uz podare i turističke putnike) klopotec ponovo podiže u njegovu vinogradu. Bude li tako, grožđe Jože Gašparića i brojnih okolnih vinogradara na Čukljaševom bregu od čvoraka bi čuvala čak tri službena klopoteca. Prvi je dobio pred dvije godine, drugi jučer, a treći…?